ZEMLJA
Granica Bosne je duga 1 538 kilometara, od kojih su 932 km sa hrvatskom (61%), i 606 km (39%) sa SRJ, 357 uz srbiju i 249 uz crnu
goru.
Bosna lezi na Balkanu - poluostrvo, iu
sentralnom dijelu X-Jugoslavije. Historija o Bosnia kao drzavi/rebublici ide unaszad
hiljadu godina, i bosanska sudbina je da lezi na tacki krizanja Istoka i Zapada, sto se vidi
i na bosanskoj kulturi. Ime "Bosna i Hercegovina" je kao sto vidite podjeljena u dva
dijela, ali vrlo cesto koristimo
samo "Bosna", kao neku ckracenicu za citavu drzavu. Bosna se
razlikuje od Hercegovine historiski kao i geografski. Bosna je sjeverni
dio, i tu teku rijeke ka sijeveru, u rijeku Savu,
da bih dalje nastavile put kroz Dunav u Crno More.
Hercegovina je juzni dio, gdje se rijeka Neretva slijeva u Jadransko more/Adriater
more.
Bosna ima brda i planine prekrivene
sumom, plodne livade, pasna polja i ravnice, dok
Hercegovina je puna kamenja i prilicno je neplodna.
Bosnia i Hercegovina je tipicna planinska zemlja, sa puno vrhova koji idu
preko 2000 m, gdje
je Maglic najvisociji sa visomo od 2395 m. Ima puno dolina, kanjona i neko
dijelo vi su prave
prirodne ljepote.
PRIRODA
Razliciti dijelovi BiH imaju i velike razlike
u klimi, temperaturi, vegetaciji itd.
Najprodniji dio je ravnica na sijeveru (Posavina) do rijeke Save.
Centralna planinska podrucja
daju dobru pasu za ovce itd., dok planine prema Jadranskom moru vecinom su
siromasne na
zelen. U centralnom dijelu BiH se nalaze velike sume (svih vrsti), i klima
daje mogucnost nase-
-ljavanja na velike visinama (planinama), preko 1000 m. U planinama
prekrivenim sumom moze
se naci veliki broj divlji zivotilja, kao npr. medvjed, divlja macka, vuk,
divlja svinja itd.
Najvisocije planine (vise od 2000 m):
Maglic 2386m Volujak
2336m Cvrsnica
2222m Vranica
2110m
Prenj 2103m
Treskavica 2086m Vran 2084m
Bjelasnica 2066m
Lelija 2032m
Zelengora 2014m Cincar 2005m
Pecine duze od 2500 m, 1986: Vjetrenica,
Trebinje, 7503 m
Rijeke i gradovi kroz koje rijeke proticu u
Bosni:
*Bosna 271 km: Ilidza, Ilijas, Visoko, Kakanj,
Zenica, Zepce, Zavidovici,
Maglaj, Doboj, Modrica, Bosanski Samac;
*Cehotina 91 km: Foca,
*Drina 346 km:
*Foca, Gorazde, Visegrad, Bratunac, Zvornik
*Drinjaca 78 km: Kladanj, Sekovici
*Gomjenica 53 km, ...;
*Janja 53 km: Janja
*Korana 134 km: Velika Kladusa;
*Krivaja 65 km: Han Pijesak, Olovo, Zavidovici
*Lim 220 km: Rudo
*Neretva 218 km: Ulog, Konjic, Jablanica, Mostar, Capljina
*Praca 57 km: Praca
*Sana 140 km: Kljuc, Sanski Most, Prijedor, Bosanski Novi
*Sava 945 km: Bosanska Gradiska, Srbac, Bosanski Brod, Bosanski Samac,
Orasje, Brcko
*Spreca 112 km: Kalesija, Zivinice, Lukavac, Gracanica, Doboj
*Tara 150 km, ...
*Tolisa 56 km, ...
*Trebisnjica 96 km: Trebinje, Ravno
*Una 214 km: Kulen Vakuf, Bihac, Bosanska Krupa, Bosanska Otoka, Bosanski
Novi,
Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica;
*Unac 58 km: Drvar
*Ukrina: 53 km: Derventa
*Usora 77 km: Teslic
*Vrbanja 70 km: Kotor Varos, Celinac, Banja Luka
*Vrbas 240 km: Gornji Vakuf, Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Vinac, Jajce, Banja Luka, Laktasi
Druge rijeke:
Japra, Glinica, Vrbaska, Jablanica, Lubina,
Jurkovica, Povelic, Vijaka, Tinja, Dasnica, Brka, Lukavac, Bilja, Sanica,
Turjanica, Josavka, Ilova, Radnja, Jala, Zeleni Jadar, Studeni Jadar,
Jadar, Zepa, Biostica, Stupcanica, Tisca, Oskova, Litva, Gostelja, Ribnica,
Trstivnica, Stavnja, Misoca, Ljubina, Lasva, Bila, Ugar, Kiseljacka rijeka, Fojnicka
rijeka, Pliva, Janj, Plovuca, Opacica, Suica, Rama, Neretvica, Lepenica,
Vihrica, Zujevina, Miljacka, Mokranjska Miljacka, Zeljeznica, Dobrinja, Tilava,
Rakitnica, Papraca, Rzav, Kolina, Sutjeska, Bistrica, Hrcavka, Radonja,
Janjina, Uvac, Ricina, Ugrovaca, Tihaljina, Trebizat, Listica, Matica,
Drezanka, Doljanka, Bregava, Radimlja, Buna, Zalomka i Musnica.
Jezera, Prirodna i vjestacka:
Bilecko jezero 33 km2, 104 m dubine,
Busko blato 56 km2, 17 m dubine,
Jablanicko jezero 13 km2, 92 m dubine,
Modracko jezero 17 km2, 17 m dubine,
Perucacko jezero 12 km2, 70 m dubine,
Plivsko i Veliko jezero 1,1 km2, 36 m dubine, Zvornicko jezero 8,1
km2, 28 m dubine.
nastavak slijedi...
PRIVREDA
Bosna i Hercegovin je vrlo bogata prirodnim
mineralima, kao npr. zeljezo, ugalj, lignit, mangan,
krom, asbest, (kamena)sol, olovo i zink. Mnoge od reijeka sa vlikim padom
daju puno vodene-
-energije, tako da je to iznosilo 1/3 od citave produkcije u X-Jogislaviji.
Bosna i Hercegovina je
u X-Ju imala 83% od citave zeljezne produkcije, 1/4 od uglja, 70% od
bauksit i producirala je
70% od citave koks produkcije u X-Ju. Centralna kao i sjeverna Bosna je
bila glavna tacka
jugoslovenske metalindustrije.
Tuzla je bila jedan vazan centar za hemisku industriju, a Mostar je bio
zauzet industrijom
aluminiuma, dok u Bosanskom Brodu je bila ogromna rafinerija (nafte).
Industrija u BiH je
producirala:auta, traktore, avione, lagere, masine, elektricku tehniku,
umjetno/vjestacko đubrivo, midicinske produkte itd. Industrija je
bila rayvijena i moderna.
Kao rebublika je BiH reprezentiral 14% od ukupnok izvoza X-Ju. Bosna i
Hercegovina je
radila na turizmu takodjer, specialno poslije zimske Olypmiade u Sarajevu
1984. Godisnje je kroz BiH prolazilo oko 200 000 strani turista.
Podaci o reljefu zemlje:
Uzgajivo zemljiste 2533 ha
Plodna zemlja 1019 ha 40,2 %
Vocnjaci 97 ha 3,8 %
Vinogradi 5 ha 0,2 %
Livade 474 ha 18,7 %
Pasnjaci 930 ha 36,7 %
Ostalo 8 ha 0,3 %
Poljoprivreda:
Psenica 32 400 t 3,55 t/ha
Kukuruz 93 100 t 3,67 t/ha
Raz 1 300 t 1,94 t/ha
Jecam 7 900 t 2,03 t/ha
Konoplja - 1,39 t/ha
Lan 5 100 t 1,37 t/ha
Vuna - -
Secerna repa 13 800 t 39.07 t/ha
Duhan 1 800 t 1,58 t/ha
Soja 1 500 t 2,03 t/ha
Suncokret - 1,64 t/ha
Oil-beet 900 t 2,19 t/ha
Krompir 35 900 t 6,62 t/ha
Grah 2 600 t 1,08 t/ha
Kupus 7 800 t 6,54 t/ha
Paradjz 2 300 t 5,79 t/ha
Paprika 1 900 t 4,25 t/ha
Lucerc 16 600 t 3,98 t/ha
NASELJENISTVO
Bosna i Hercegovina je jedan jedini primjer
na jednu drzavu gdje su nezini naseljenici podjeljeni
u etnicke grupe ili "nacije" bez obzira na to sto govere isti
jezik. Drzavan opisiva historija je
dovela do svega toga. Razlika medju tim razlicitim grupama prati religiju/ispovjest,
(bosanski muslimani = bosnjaci, bosanski ortodoksi = srbi i bosanski
katolici = hrvati), ali to
neznaci da je religija najvaznija nit koja ih spaja zajedno. Kultura,
historija i eventualna
pripadnost istoj grupi/naciji van Bosne igra vaznu ulogu. Generacije su
kroz vremena zivjele
u miru jedna pored druge, ali u nekim periodu je bilo "guranja"
medju njima. Tradicionalno su
se svi odnosili "bosancima" iako su imali razlicitu ispovijest,
i to ih nije sprijecila da zive u
miru jedni pored drugi.
Na izborima 1991 BiH je imamla 4.363.000 stanovnika, i nacionalni sastav
je bio okvako podjeljen. |
"Jugosloveni"
su oni koji se nisu htjeli da se zovu "bosnjaci", "srbi"
ili "hrvati", kao npr.
dijeca iz mijesani brakova. Vleliki broj brakova u BiH su bili izmedju
razliciti nacija, takozvani
mijesani brakovi.
Uz gore navedena grupe mogu jos navesti neke kao na primjer, zidovi,
crnogorci, albanci, cigani,
ukrainci i drugi. "Muslimani" je postala ofecionalna nazivka za
Bosnjake odprilike 1970 godine.
Prije toga su se morali prestavljati kao srbi, hrvati, ili "nespsifiserni
jugosloveni". Pretezno i
sami se nazivaju bosanci ili bosnjaci.
Stanovnistvo:
1948: 2.563.767
1953: 2.847.459
1961: 3.277.948
1971: 3.746.111
1981: 4.124.256
1986: 4.356.000
1991: 4.354.911
1995:cca 2.900.000/ cca 1.000.000 izbjeglica/ cca 200.000 umrlih i nestalih
1996: cca 3.900.000
2000: ocekivano 5.000.000
nastavak slijedi..
BOSNA od 600 do 1995 godine
600: Slaveni ulaze u Bosnu
960:Prvo spominjanje imena "Bosna" bilo je od Constantinus Porphirogenetus u njegovom
radu "De Administrando Imperio",
1154-1163: Prvi poznati Bosanski "Ban", je bio Ban Boric;
1167-1203: Ban Kulin,
1189: Prijateljske veze sa gradom dubrovnikom,
1203: Abiuration on Bilino Polje near Zenica infront of pope's legatus Ivan de Casamaris,
Ban
Kulin excepted again in Catholic Church after excommunication, being a heretic, Bogumil,
1204-1214: Ban Stjepan Kulinovic, ciji je sin bio poznat kao Ban od Usore,
1214-1254: Ban Matej Ninoslav,
1254-1260: Ban Prijezda I. Kotroman,
1260-1299: Dinastijske bitke izmedju Bosnjaka and hrvata,
1280-1287: Ban Prijezda II. Kotromanic,
1287-1314: Ban Stjepan I. Kotromanic,
1314-1353: Bosan kraljevina ispod, Ban Stjepan II. Kotromanic,
1353-1377: Bosna kraljevina ispod, Ban Tvrtko I. Kotromanic, jaka
kraljevina
koja sanosi jadransku obalu i dijelove Srbije.
1377: Ban Tvrtko proglasava sam sebe kraljem od Bosne, Delmacije, srbije, itd., u manastiru
Mileseva u srbiji. Bosna je sada velika zemlja, od rijeke Save sve do Jadranskog mora,
i od rijeke Drine do rijeke Une,
1377-1391: Kralj Tvrtko I. Kotromanic,
1386: Turski upad u Bosnu i unistavanje grada Drijeva, ali i skoro povlacenje,
1388: Turski upad u Bosnu blizu grada Bileca, ali su bili sprijeceni od vojske vlatka Vukoslavica,
1389: Bitka na Kosovu, Bosansko krilo krscanske armije ostalo je nepobijedjeno od Turaka,
ali Bosnjaci su napustili boj nakon smrti srpskog kralja lazara,
1391-1399: Kraljica Jelena Gruba,
1397-1410: Kralj Stjepan Ostoja,
1410-1420: Kralj Stjepan Ostojic,
1420-1443: Kralj Tvrtko II Tvrtkovic,
1445: Turci su vec okupirali neke dijelove Bosne,
1443-1461: Kralj Sjepan Tomasz,
1461-1463: Kralj Stjepan Tomasevic,
1463: Bosna pada pod Tursku vlast,
1483: Hercegovina pada pod Tursku vlast,
1528: Madjari napravili dvije provincije u sjevernim djelovima Bosne u slucaju odbrane od
Turaka 1463 god., ali su nakraj pobijedjeni 1528 godine,
1592: Osvajanja prestaju, Bihac je zadnji grad koji pada pod Tursku vlast,
1580: Glavni grad se premijesta iz Sarajeva u Banja Luku,
1606: Najveci teritorijalni rang Bosne ikad,
1683: Turci pobijedjeni na boju kod Wiena (Austrija),
1699: Sjeverne granice Bosne potvrdjene,
1718: Austrijanci napadaju sjevernu Bosnu,
1738: Austrijanci izbaceni od strane Bosnjackih trupa,
1788-1791: rat kod Dubice izmedju Bosnjaka i Austrijanaca,
1831: Preokret za autonomsku Bosnu i protiv reformi, vodjene od strane Huseina Kapetana
Gradascevica, zvanog "Zmaj od Bosne" plemic iz Gradacca,
1832: Preokret ugusen od strane Turaka,
1860: Reforme najzad sprovedene,
1875: srpska buna u Hercegovini,
1878: Austro-ugarska Okupacija Bosne i Herzegovina, formirana kao Korpus razdvojenih u
austro-ugarskoj vladavini,
1882: druga srpska buna, ali protiv Austrijanaca ovog puta,
1908: Austro-ugarska aneksija Bosne i Hercegovine, koji nisu bili dogovoreni u San-Stefan
pravilu,
1914: Mladi srpski terorista Gavrilo Princip lisio je zivota Erzherzog Franz Ferdinand i njegovu
trudnu zenu Sofiju, Prvi Svjetski Rat
zapocinje.,
1914: srpske snage napadaju istocnu Bosnu,
1915: Austro-ugarske snage okupiraju srbiju i beograd,
1918: Bosna i Hercegovina postaje dio kraljevstva srba, hrvata, i slovenaca,
1929: Bosna podijeljena na provincije, svaka formirana u cilju da ima srpsku
vecinu,
ne postoji kao drzava,
1941: Bosna okupirana od strane njemackih i italijanskih snaga, poslije integrirana u
"nazavisna drzava hrvata", poznata pod skracenicom "ndh", koja je imala fasisticki rezim,
1941-1945: Bitke i gerilske borbe od strane Bosansko-hercegovackih partizana protiv
Svaba i Italijana,
1945: Bosna potpuno oslobodjena, i ukljucena u novu Socijalisticku Jugoslaviju kao
Narodnu Republiku,
1970: Kultura cvijeta u Bosni i
Hercegovini, bosnjaci se promaju kao nacija
i rijec "Muslimani"
se pocinje koristiti.
1974: Jogosovenski zakon daje
svojim republikana veliku samostalnost u upravljanju
1980: Umro Josip Broz TITO
1990: Prvi slobodni visepartiski
izbori u Bosni i Hercegovini
1992: Referendum NEZAVISNOSI, bojkotovano od srpske strane, ali kako god,
66% od naroda glasalo je za nezavisnost,
1992: 4. april ove godine rat zapocet, srbija, crna gora i lokalni srbi napadaju i kolju mnostvo
Bosnjaka i hrvata,
1993: *rat sa hrvatima ,
* 2-3 miliona
izbjeglica i cca. 200 000 poginulih.
1994: Washingtonski sporazum, rat izmedju hrvata i Bosnjaka se zaustavlja,
1995, nakon velikih uspjeha od strane Bosnjacke i tzv. hrvat armije, Dejtonski sporazum
se potpisuje, Bosna dobija dva
entiteta...
|